ŠTA, GDE, KAKO?
Šta je to uopšte pubertet i čemu služi? Kakve sve reproduktivne organe imamo, i šta oni rade? Koji su “sastojci“ potrebni da bi nastalo novo ljudsko biće? Kako se sprečava neplanirana trudnoća?
PUBERTET
Pubertet je period u životu svakog ljudskog bića, tokom kojeg dečak ili devojčica polno sazreva i stiče sposobnost reprodukcije (razmnožavanja).
![](http://vaznojedaznas.org/wp-content/uploads/2019/08/Vince-Fleming-unsplash-STA-GDE-KAKO-002.jpg)
Pubertet obično počinje između 8. i 13. godine kod devojčica, odnosno između 9. i 14. godine kod dečaka i traje nekoliko godina. Na samom početku, u telu se počnu stvarati hormoni koji podstiču razvoj polnih žlezda – jajnika kod devojčica i testisa kod dečaka. Ove žlezde, jajnici i testisi, da luče polne hormone koji podstiču razvoj i sazrevanje unutrašnjih i spoljnih polnih organa i pojavu specifičnih promena:
- Kod devojčica počinju da se razvijaju i rastu dojke; pojavljuju se dlačice na stidnom predelu i ispod pazuha, kao i pojačano lučenje sekreta iz vagine. Jajnici sadrže stotine hiljada jajnih ćelija koje se, pod dejstvom hormona, aktiviraju tek u pubertetu: prva jajna ćelija sazreva i oslobađa se pred kraj puberteta, zbog čega se javlja i prvo menstrualno krvarenje (menarha).
- Kod dečaka se povećavaju testisi, penis i mošnice; pojavljuju se dlačice na stidnom predelu i ispod pazuha, kao i rast dlaka na licu (brada, brkovi). Glas dečaka postaje dublji, dolazi do ubrzanog rasta u visinu i dobijanja na težini u skladu sa tim. Počinje stvaranje miliona zrelih spermatozoida i dolazi do izbacivanja sperme (semene tečnosti sa spermatozoidima).
Zajedničko za sve ove procese jeste da su normalan deo rasta i razvoja, i da za cilj imaju stvaranje polno zrelih, i za razmnožavanje fizički sposobnih devojaka i mladića. Priroda je ove procese uredila tako, da se fizička polna zrelost za produžetak vrste stiče veoma rano – znatno pre sticanja psihičke i socijalne zrelosti i spremnosti da se postane roditelj.
ŽENSKI POLNI ORGANI
Reprodukcija (razmnožavanje) je proces u kojem živa bića stvaraju nova živa bića. Većina ljudi se rađa sa muškim ili ženskim polom, na osnovu hromozoma i anatomskih odlika polnih organa. Međutim, neke osobe imaju kombinacije hromosoma, hormona i polnih organa koje se ne uklapaju u tradicionalno definisani muški i ženski pol, već imaju interseks karakteristike. Biološki pol sa kojim se rađamo takođe ne mora uvek biti u skladu sa rodnim identitetom.
Reproduktivni (polni) organi žene i muškarca su različitog oblika i strukture, ali sa istom ulogom – da proizvode, hrane i transportuju polne ćelije (jajne ćelije i spermatozoide). Ove dve polne ćelije su neophodne za začeće i nastanak novog ljudskog bića.
![](http://vaznojedaznas.org/wp-content/uploads/2019/08/Edu-Lauton-unsplash-STA-GDE-KAKO-003.jpg)
Ženski polni organi su uglavnom smešteni unutar tela žene, u maloj karlici. Vanjski deo ženskih polnih organa zove se vulva, što znači ‘pokrivač’, i nalazi se između nogu: vulva pokriva ulaz u vaginu (rodnicu) i druge polne organe smeštene u telu. Vulvu čine dva para kožnih nabora koji se zovu velike i male usne, i oni okružuju otvor vagine. Klitoris, mali senzorni organ, smešten je u prednjem delu vulve na mestu gde se spajaju krajevi velikih i malih usana. Između malih usana nalaze se otvori mokraćne cevi (uretre) i vagine. Mokraćni sistem je sasvim odvojen od polnih organa. Kada devojka postane polno zrela, vanjske usne i “Venerin breg“ postaju maljavi – prekriveni pubičnim/stidnim dlačicama.
Unutrašnji polni organi žene su vagina, materica (lat. uterus), jajovodi i jajnici. Vagina je mišićna ‘cev’ koja se pruža od otvora vagine do materice. Dugačka je 8 do 12 cm kod odrasle žene. Zbog svoje mišićne građe može da se širi i skuplja. Vagina je prekrivena sluznicom koja je čini vlažnom i tako zaštićnom od bakterija i drugih vanjskih štetnih činilaca. Vagina služi kao mesto u koje ulazi penis prilikom polnog odnosa, zatim pri porođaju kao deo porođajnog kanala, i kao ‘prolaz’ kroz koji izlazi menstrualna krv iz materice. Tanki sloj tkiva koji delimično prekriva ulaz u vaginu zove se himen. Kod različitih devojaka himen je različito rastegljiv i otporan. Pri prvom polnom odnosu dolazi do manjeg ili većeg cepanja himena uz moguće manje krvarenje.
Vagina se u svom gornjem delu spaja sa matericom, i na tom mestu se nalazi vrat materice (lat. cervix). Cerviks je deo materice, ima debele i jake zidove, a sam otvor cerviksa (ulaz u matericu) je veoma mali, promera slamčice za piće. Cerviks se širi samo tokom porođaja i time omogućava da beba prođe kroz porođajni kanal.
Materica je mišićni organ oblika kruške; u stanju je da se veoma poveća i raširi tokom trudnoće, kao i da se veoma jako steže u vreme porođaja, kako bi se beba izgurala napolje. Kod žene koja nije trudna, materica je duga oko 7,5 cm i široka 5 cm.
Sa obe strane gornjeg dela materice nalaze se jajovodi: oni su veza između materice i jajnika. Jajovodi su ‘cevčice’ dugačke oko 10 cm i široke kao špageta, sa unutrašnjim promerom ne širim od šivaće igle. Na jednom kraju jajovodi su spojeni sa matericom, a na drugom kraju su prošireni, otvoreni i u obliku treplji koje se pružaju prema svakom jajniku. Jajovod služi za transport jajne ćelije od jajnika prema materici: kada se jajna ćelija oslobodi iz jajnika tokom ovulacije, ona ulazi u jajovod i njegove ga tanke treplje u unutrašnjosti nose prema materici. Jajovod je takođe mesto gde se dešava susret jajne ćelije i spermatozoida, odnosno začeće.
Jajnici su polne žlezde, parni organi ovalnog oblika, dužine 4-5 cm kod odrasle žene. Glavna uloga jajnika je proizvodnja ženskih polnih hormona – estrogena i progesterona, kao i ‘skladištenje’ i oslobađanje jajnih ćelija u procesu koji se zove ovulacija.
MENSTRUALNI CIKLUS
Ženski polni organi rade zajedno sa ciljem da stvore jajnu ćeliju, omoguće pristup spermatozoida jajnoj ćeliji tokom polnog odnosa, a zatim čuvaju oplođenu jajnu ćeliju i omogućavaju iznošenje trudnoće. Osim toga, ženski polni organi proizvode polne hormone koji omogućavaju rast i razvoj devojčica u polno zrele žene.
![](http://vaznojedaznas.org/wp-content/uploads/2019/08/Annie-Spratt-unsplash-STA-GDE-KAKO-004.jpg)
Pred kraj puberteta kod devojčica dolazi do oslobađanja (iz jajnika) prve zrele jajne ćelije sposobne za oplodnju. Ovo oslobađanje, ili ovulacija, deo je procesa koji se svakog meseca ponavlja i koji se zove menstrualni ciklus. Otprilike jednom mesečno, tokom ovulacije, jajnik ‘izbacuje’ jednu zrelu jajnu ćeliju u jedan od jajovoda. Ukoliko ne dođe do njene oplodnje, ona propada i izbacuje se iz tela kroz matericu i vaginu, tokom menstrualnog krvarenja.
Prvo menstrualno krvarenje zove se menarha. Posle menarhe ponekad je potrebno da prođe i do dve godine pa da menstrualni ciklusi postanu redovni (da se javljaju u redovnim razmacima). Taj period je vreme kada se telo devojčice prilagođava polnim hormonima koji se počinju lučiti u pubertetu. U proseku, jedan menstrualni ciklus traje 28 dana kod odrasle žene (trajanje varira od 23 do 35 dana).
MUŠKI POLNI ORGANI
Polni organi muškarca su različitog oblika i strukture u odnosu na polne organe žene, ali imaju istu ulogu – da proizvode, hrane i transportuju polne ćelije (spermatozoide). Ove ćelije su neophodne za začeće i nastanak novog ljudskog bića.
![](http://vaznojedaznas.org/wp-content/uploads/2019/08/Jenny-Hill-unsplash-STA-GDE-KAKO-005.jpg)
Za razliku od ženskih polnih organa koji su uglavnom smešteni unutar tela, muški polni organi su smešteni i unutar i izvan tela (male karlice). Ove organe čine testisi, sistem kanalića (duktusa), semene vezikule, prostata i penis.
Kod mladića koji je dostigao polnu zrelost, dva testisa proizvode i ‘skladište’ milione spermatozoida. Testisi su polne žlezde ovalnog oblika, veličine 5×3 cm, i deo su sistema žlezda sa unutrašnjim lučenjem jer proizvode muške polne hormone, među kojima i testosteron.
Pored testisa nalazi se sistem kanalića kroz koje prolazi semena tečnost. Testisi i kanalići su smešteni u vrećastoj strukturi koja se nalazi izvan male karlice i zove se skrotum ili mošnica. Ova vrećica je sačinjena od tanke kože kako bi se regulisala temperatura testisa, veoma važna za proizvodnju spermatozoida – ona, naime, ne sme biti previsoka. Kada bi se testisi nalazili unutar tela, umesto u skrotumu, bilo bi im previše toplo i do proizvodnje spermatozoida ne bi nikad došlo. Međutim, nije poželjno ni da im bude previše hladno – na niskim temperaturama skrotum se skuplja i tako dovodi testise bliže telu kako bi zadržali toplotu. Kada je toplo, dešava se obrnuta stvar, kako se testisi ne bi previše zagrejali.
Uz sistem kanalića naleze se semene žlezde i prostata, koje proizvode tečnost koja podmazuje kanaliće i hrani spermatozoide. Semene žlezde su vrećaste strukture, a prostata je žlezda koja se nalazi odmah ispod mokraćne bešike i okružuje mokraćnu cev (uretru). Uretra je kanal kroz koji prolazi sperma (semena tečnost puna spermatozoida), ali je istovremeno i deo urinarnog sistema kroz koji prolazi mokraća.
Penis se sastoji iz dva dela – tela penisa i glave (vrha). Na kraju vrha penisa nalazi se mali otvor gde se nalazi izlazni deo mokraćne cevi, kroz koji se iz tela izbaciju i mokraća i semena tečnost. Unutrašnjost penisa je napravljena od spužvastog tkiva koje može, kod većeg priliva krvi, da se širi i skuplja. Sve muške bebe se rađaju sa kožicom koja prekriva vrh penisa. Neki dečaci se podvrgavaju obrezivanju kojim se ova kožica uklanja (kao deo religijskih i drugih običaja). Obrezivanje ne utiče na funkciju polnih organa.
KAKO NASTAJU SPERMATOZOIDI
Muški polni organi rade zajedno sa ciljem da stvore i izbace semenu tečnost punu spermatozoida u reproduktivne organe žene, tokom polnog odnosa. Osim toga, muški polni organi proizvode polne hormone koji omogućavaju rast i razvoj dečaka u polno zrelog muškarca.
![](http://vaznojedaznas.org/wp-content/uploads/2019/08/Image-by-Saulhm-from-Pixabay-STA-GDE-KAKO-006.jpg)
U pubertetu i posle njega, tokom celog života, u polnim organima muškarca se proizvode milioni spermatozoida svakog dana. Spermatozoid je veoma mali, dugačak 0,05 milimetara i nastaje u testisima, u semenim kanalićima. Razvoj ide tako da se od nezrelih ćelija formira najpre glava i kratak rep, tako da u toj fazi liče na punoglavce. U glavi se nalazi genetski materijal, a rep služi za kretanje kako bi spermatozoidi mogli da se plivaju u sistemu kanalića, gde se završava njihov razvoj. Potrebno je 4 do 6 nedelja da nastanu zreli, za oplodnju sposobni spermatozoidi.
Semene žlezde i prostata proizvode beličastu tečnost nazvanu semena tečnost, koja se u kanalićima meša sa spermatozoidima, i tako nastaje sperma. Ova tečnost je važna jer hrani spermatozoide i omogućava im kretanje. Pri seksualnom uzbuđenju penis se povećava i postaje čvrst, jer se njegova spužvasta unutrašnjost ispunjava krvlju. Ta čvrstina je potrebna da bi penis mogao ući u vaginu, prilikom polnog odnosa. Do izbacivanja sperme dolazi tako što se mišići koji se nalaze oko unutrašnjih muških polnih organa stežu i ‘guraju’ spermu kroz sistem kanalića i kroz mokraćnu cev napolje. Proces izbacivanja sperme zove se ejakulacija, i u izbačenoj količini nalazi se i do 500 miliona spermatozoida.
Spermatozoidi, kada se nađu u polnim organima žene, putuju kroz vaginu i cerviks sve do jajovoda, gde mogu naići na jajnu ćeliju i tamo se spojiti sa njom. Dovoljan je samo jedan spermatozoid da bi došlo do oplodnje jajne ćelije.
KAKO NASTAJE TRUDNOĆA
Ako žena i muškarac imaju nezaštićen polni odnos (bez korišćenja kontracepcije), postoji mogućnost da dođe do začeća i trudnoće. Prilikom ejakulacije, količina od 1,5 do 6 mililitara sperme dospeva u vaginu. U njoj se nalaze milioni spermatozoida i svi oni ‘plivaju’ iz vagine kroz cerviks i matericu do jajovoda, kako bi tamo našli jajnu ćeliju. I pored ovako velikog broja, potreban je jedan jedini spermatozoid da bi se oplodila jajna ćelija.
![](http://vaznojedaznas.org/wp-content/uploads/2019/08/Image-by-BRUNA-BRUNA-from-Pixabay-STA-GDE-KAKO-007.jpg)
Spajanjem spermatozoida sa jajnom ćelijom u jajovodu, počinje proces deobe oplođene jajne ćelije: najpre nastaje blastocista, šuplja loptica od ćelija ispunjena tečnošću, velika kao vrh špenadle. Ona kroz jajovod stiže do materice, gde se ‘ukopa’ u debelu, hranjivu sluznicu zvanu endometrijum. U to vreme menstrualnog ciklusa, ova sluznica ima savršene uslove za prijem i čuvanje oplođene jajne ćelije. Blastocista se tu hrani i dalje raste, čime počinje sledeći stadijum razvoja ploda – faza embriona. Nakon otprilike 8 nedelja embrion se razvija toliko, da su već formirani mozak i nervi, srce, želudac i creva, mišići i koža, i od tada se embrion nadalje naziva fetus.
Fetus pliva u tečnosti unutar amnionske vreće. Kiseonik i hranu dobija iz majčine krvi preko posteljice i pupčane vrpce. Trudnoća traje u proseku 9 kalendarskih meseci ili 280 dana. Kada je beba spremna da se rodi, njena glavica pritiska cerviks i on polako počinje da se otvara i širi. Nakon nekoliko sati, beba se rađa tako što biva istisnuta kroz porođajni kanal (koji čini otvoreni cerviks i vagina). Nakon bebe, ‘rađa’ se i izlazi napolje i posteljica.
Spermatozoidi mogu da prežive (i budu sposobni za oplodnju) i do 5 dana u jajovodima žene, dok je jajna ćelija sposobna za oplodnju u periodu od 24 sata nakon ovulacije. Ovulacija se javlja oko 14 dana pre početka sledećeg menstrualnog ciklusa. U adolescenciji su veoma česti nepravilni menstrualni ciklusi, pa je teško predvideti tačno vreme ovulacije.
Devojka može ostati trudna čak i ako je veoma mlada, prilikom prvog i jednog jedinog seksualnog odnosa. Muškarac takođe postaje plodan u pubertetu, i plodan je tokom celog života.
KAKO SE SPREČAVA NEPLANIRANA TRUDNOĆA
Da bi došlo do trudnoće potrebna su tri faktora: jajna ćelija, spermatozoid i materica (sredina u kojoj plod može da raste). Bilo koji od ovih faktora da nedostaje, do trudnoće ne može doći, pa se na tome i zasniva kontracepcija – skup postupaka i sredstava za sprečavanje neplanirane trudnoće.
![](http://vaznojedaznas.org/wp-content/uploads/2019/08/Image-by-Hans-Braxmeier-from-Pixabay-STA-GDE-KAKO-008.jpg)
Tradicionalni metodi kontracepcije se koriste se od davnina, ali nisu pouzdan način zaštite od neplanirane trudnoće. To su računanje “plodnih dana” (kako bi se imali polni odnosi u danima koji “nisu plodni”), i postupci pri kojima se pazi da sperma ne dospe u unutrašnje polne organe žene (tzv. metod “prekinutog snošaja”).
Savremeni kontraceptivni metodi su pouzdani vidovi zaštite, a podrazumevaju primenu barijernih kontraceptivnih sredstava, hormonskih preparata (kombinovanih i progestinskih), te intrauterinih uložaka. Više detalja o kontracepciji možete naći OVDE.
NSHC - Novosadski humanitarni centar
Pozovite nas
Gde smo
Arse Teodorovića 3
21000 Novi Sad